Māori language ( Maorski jezik )

Maorski jezik (ISO 639-3: mri; te reo Māori (te reo =jezik), jezik polinezijskog naroda Maora s Novog Zelanda, kojim danas govori još oko 60.000 ljudi u Novom Zelandu (Fishman 1991), a razumije ga ali ne govori, oko 100.000. Prema podacima s početka 21. stoljeća maorskim u svakodnevnom životu kao materinskim jezikom govori oko 30 000 ljudi (4.2% od ukupnoga novozelandskog stanovništva), a 150 000 njime povremeno govori te ga razumije.

Maorskim su govorila mnogobrojna maorska plemena na Sjevernom i Južnom otoku, a imao je brojne dijalekte. Neki od tih dijalekata su nazvani prema lokalitetima: sjevernoaucklandski (north auckland), south island, taranaki, wanganui, bay of plenty, rotorua-taupo i izumrli moriori s otoka Chatham (po plemenu Moriori).

Pripada tahitskoj podskupini polinezijskih jezika. Uz engleski [eng] i novozelandski znakovni jezik [nzs], jedan je od tri službena jezika Novog Zelanda. Piše se latinicom. Etnička populacija: 530.000 (2002 Honolulu Advertiser)

Rarotonški jezik zove se i maorskim jezikom Cookovog otočja, jer se njime služe tamošnji Maori.

Hrvatske riječi maorskog podrijetla su primjerice: kakapo, kivi, moa, tuatara.

Engleski istraživač James Cook je u dnevniku svog prvog putovanja opisao Novi Zeland, te je usporedio jezik novozelandskih i domorodaca otoka Južnoga mora.